XXIII Nedelja zdravlja usta i zuba

Tokom Nedelje zadravlja usta i zuba intenziviraju se aktivnosti na informisanju stanovništva o značaju oralnog zdravlja i merama prevencije, a posebno o potrebi i mogućnostima da se ličnim i kolektivnim angažovanjem i pozitivnim ponašanjem  čuva i unapređuje zdravlje usta i zuba. Kampanja ima za cilj i da se dodatno motivišu pojedinci, porodice, zajednica i donosioci odluka za aktivan odnos prema unapređivanju oralnog zdravlja Ovo je posebno značajno jer oboljenja usta i zuba nisu u dovoljnoj meri prepoznata kao prioritetni javnozdravstveni problem.

Nedelja zdravlja usta i zuba treba da doprinese  boljem  vrednovanju zdravlja usta i zuba na nivou zajednice i pojedinca. Pored  učešća zajednice u promociji i zaštiti zdravlja usta i zuba  neophodna je i saradnja institucija i organizacija (državnih, privatnih i udruženja) u lokalnoj zajednici radi povećanja odgovornosti i obezbeđivanja uslova za očuvanje i unapređenje zdravlja usta i zuba stanovništva. U obeležavanje Nedelje zdravlja usta i zuba uključuju se opštinske vlasti, prehrambena industrija, predškolske i školske ustanove, sredstva informisanja, privatni preduzetnici.

Nedelja zdravlja usta i zuba treba da intenzivira i razmenu informacija između profesionalaca u oblasti koji se bave različitim aspektima oralnog zdravlja od promocije zdravlja, zdravstvenog vaspitanja do lečenja bolesti usta i zuba.

Nosioci i koordinatori aktivnosti tokom Nedelje zdravlja usta i zuba, na nivou okruga su okružni instituti i zavodi za javno zdravlje, a za teritoriju svake opštine službe stomatološke zaštite domova zdravlja, uz aktivno učešće privatne stomatološke prakse.

Šta je oralno zdravlje i zašto je važno?

Oralno zdravlje je neraskidivi deo opšteg zdravlja čoveka i podrazumeva zdravlje usta, zuba, desni i svih potpornih tkiva u ustima. Oboljenja usta i zuba, karijes (zubni kvar) i parodontopatije (oboljenje potpornog aparata zuba),  imaju veliki zdravstveni, socijalni i ekonomski značaj te predstavljaju javnozdravstveni problem u mnogim zemljama sveta.

Činjenica da je oralno zdravlje mnogo više od zdravih zuba i dalje je nedovoljno prihvaćena. Oralno zdravlje je neraskidivi deo opšteg zdravlja, a bolesti usta i zuba mogu imati veliki uticaj i na radne sposobnosti, samopouzdanje, socijalne interakcije kao i na  govor i spavanje.  Pored toga što je integralni deo opšteg zdravlja i utiče na kvalitet života, oralna oboljenja imaju  uticaj  i na društvo i zdravstvene sisteme zbog velikih ekonomskih troškova. 

U mnogim zemljama, opterećenje oralnim oboljenjima i troškovi za porodicu i društvo su i  dalje potcenjeni.

Koliko su učestale bolesti usta i zuba?

Oralne bolesti su među najčešćim hroničnim bolestima. Iako se uz primenu adekvatnih preventivnih mera može se sačuvati tokom čitavog života, oralno zdravlje u svetu i u Srbiji nije na zadovoljavajućem nivou.
 Širom sveta, 90% stanovništva je pod rizikom da oboli od nekog oblika oboljenja usta i zuba. U svetu 60%-90% školske dece ima karijes, a 16–40% dece uzrasta 6–12 godina je imalo neku traumu zuba usled nebezbednih igrališta i školskog okruženja, saobraćajnih udesa i nasilja. Preko 50% populacije u Evropi pati od nekog  oblika periodontalnog oboljenja, a više od jedne desetine stanovništva ima teži oblik periodontalnih oboljenja, sa prevalencom između 70-85% u starosnoj grupi 60-65 godina. Visoka prevalenca periodontalnih oboljenja je u vezi sa činjenicom da veliki broj starih ljudi nema sve svoje zube i da boluje od dijabetesa. U visoko razvijenim zemljama sveta, 5%-10% društvenih zdravstvenih troškova je povezano sa oralnim zdravljem. 

Istraživanje zdravlja usta i zuba dece, koje je sprovela Klinika za dečju i preventivnu stomatologiju Stomatološkog fakulteta u Beogradu 2008. godine pokazuje da među trogodišnjacima sve zdrave zube ima 55,4% dece, u grupi šestogodišnjaka taj procenat je 21,7%, a kod petnaestogodišnjaka svega 7,8% dece ima sve zdrave zube.

Uprkos smanjenju raširenosti karijesa, ovo oboljenje i dalje ostaje problem za veliki broj ljudi iz Istočne Evrope i za socijalno i ekonomski ugrožene grupe stanovništva u svim zemljama EU. Oralna oboljenja su i u Srbiji češća među siromašnim i posebno osetljivim populacionim grupama.

Faktori rizika i mere za očuvanje oralnog zdravlja

Faktori rizika za nastanak oralnih oboljenja nisu samo loša oralna higijena već i faktori koji su značajni i za nastanak oboljenja srca i krvnih sudova, malignih oboljenja, dijabetesa, kao što su nepravilna ishrana, upotreba duvanskih proizvoda, štetna upotreba alkohola, ali i socijalne determinante zdravlja. Upotreba duvana je odgovorna za skoro polovinu  svih periodontalnih oboljenja. Opterećenje bolestima usta i zuba, kao i u slučaju  drugih hroničnih bolesti, može se smanjiti redukovanjem zajedničkih faktora rizika.

Opšte preporuke su: 
• Smanjenje unosa šećera  i  izbalansirana ishrana
• Prestanak pušenja
• Prestanak ili smanjenje konzumiranja alkohola 
• Održavanje adekvatne higijene
• Korišćenje zaštitne opreme za sprotske aktivnosti i pridržavanje propisanih mera bezbednosti u saobraćaju
• Bezbedno fizičko okruženje

Najvažnija mera za sprečavanje nastanka karijesa i oboljenja desni je održavanje oralne higijene sa ciljem eliminacije naslaga, odnosno bakterija sa zuba i desni. Najjednostavniji i opšteprihvaćen način održavanja higijene usta i zuba je četkanje zuba. Raspoloživa saznanja ukazuju da je najvažnije da se četkanjem temeljno i redovno otklanja zubni plak bez oštećenja mekih tkiva. Sredstva za otkrivanje zubnog plaka (specijalne boje koje označavaju mesta prekrivena plakom) mogu povremeno uz savet stomatologa poslužiti za kontrolu efikasnosti tehnike oralne higijene. Četkanjem se ne može ukloniti zubni plak sa svih površina zuba, pa treba savetovati i upotrebu zubnog konca za čišćenje prostora između zuba.

Održavanje zdravih zuba tokom života zahteva pored redovnog  pranja zuba i  korišćenja konca za zube i  posete stomatologu radi redovne kontrole, uklanjanje zubnog kamenca od strane stomatologa. Mere zaštite zuba treba sprovoditi tokom čitavog života počevši i pre nicanja zuba, tj. tokom trudnoće. Posebno značajna ciljna grupa za preventivan rad su trudnice i deca školskog i predškolskog uzrasta kod koje se mogu sprovesti skoro sve mere zaštite stalnih i preostalih mlečnih zuba. To je uzrast kada se navike o higijeni ustaljuju i mnogo toga nauči o oralnom zdravlju.

Sa ciljem promocije zdravlja usta i zuba, unapređenje zdravlja usta i zuba dece i omladine do 18 godina i unapređenje zdravlja usta i zuba žena u vezi sa trudnoćom 2009. godine usvojen je Nacionalni program preventivne stomatološke zdravstvene zaštite. Ovim programom se  uređuju aktivnosti na unapređenju i očuvanju zdravlja usta i zuba dece, omladine i žena u vezi sa trudnoćom. Nacionalni program podrazumeva organizovano sprovođenje preventivnih mera na unapređenju zdravlja usta i zuba dece, omladine do 18 godina i žena u vezi sa trudnoćom, kao i kordinaciju aktivnosti svih učesnika u Republici Srbiji.

U cilju smanjenja opterećenja oralnim oboljenjima potrebno je i:
• Biti posvećen poboljšanju oralnog zdravlja kao delu  EU politike do 2020. godine.
• Ukazati na postojeće nejednakosti u oralnom zdravlju
• Potsticati  razmene dobre prakse
• Unapređivati podatke i razvijati zajedničke metodologije za proces prikupljanja podataka i razvijanje baze znanja u cilju  prevazilaženja  jaza koji postoji između istraživanja u oblasti promocije oralnog zdravlja i prakse
• Podržati razvoj kadra koji se bavi zdravljem usta i zuba

Za unapređenje oralnog zdravlja potreban je organizovani i multidisciplinarni pristup zajednice za primenu svih preventivnih mera. Preventivni i multidisciplinarni pristup ostvaren je u mnogim zemljama sveta i mnoge od njih su značajno smanjile rasprostranjenost karijesa, a kod parodontopatija trend smanjenja je ostvaren kod mlađeg stanovništva.

Dokazi iz istraživanja i iskustva iz mnogih zemalja sveta nedvosmisleno pokazuju da sveobuhvatna prevencija predstavlja najisplativiji, najjednostavniji i najkvalitetniji način zaštite oralnog zdravlja.

Kao i prethodnih godina,u okviru kampanje, u saradnji sa „Prosvetnim pregledom Srbije” raspisan je konkurs za literarni sastav i likovni rad u okviru kampanje XXIII Nedelje zdravlja usta i zuba 2013. godine na temu: ZDRAVI ZUBI ZA ZDRAV ŽIVOT. Nakon izbora najboljih likovnih i literarnih radova na nivou okruga:

17.5.2013.god sa početkom u 12 časova u sali ZZJZ Leskovac održaće se završna manifestacija XXIII Nedelje zdravlja usta i zuba i proglašenje najboljih likovnih i literalnih radova za Jablanički okrug, sa podelom diploma, zahvalnica i nagrada. Najbolji radovi ući će u izbor na republičkom nivou.