MEĐUNARODNA NEDELJA ŠTITNE ŽLEZDE od 22-28.5.2022. GODINE

Da li razumete štitastu žlezdu?

Svaki deseti građanin Srbije ima neki problem sa radom štitaste žlezde, a ogroman broj ljudi ima poremećaj njenog rada koji još uvek nije dijagnostikovan

„Da li razumete štitastu žlezdu?“ je veoma simboličan naziv ovogodišnje svetske kampanje Međunarodne nedelje štitaste žlezde i Svetskog dana tiroide 25.5.2022. I u našoj zemlji je cilj aktivnosti u okviru obeležavanja, ideja da se najširoj javnosti skrene pažnja na probleme sa kojima se suočavaju pacijenti i zdravstveni radnici, kao i njihovo bolje međusobno razumevanje.Štitna (štitasta) ili tiroidna žlezda se nalazi u vratnom delu i luči hormone tiroksin i tironin, koji regulišu metabolizam svih ostalih tkiva. Prema statistici, više od 200 miliona ljudi širom sveta pogođeno je poremećajima rada štitne žlezde, a čak 60 odsto ljudi sa ovim problemima, nije dobilo dijagnozu. Ružičasta i ljubičasta traka je znak svesti o štitnoj žlezdi.

Cilj obeležavanja ovog dana jeste među građanima proširiti svest o zdravlju štitne žlezde, ranom otkrivanju bolesti štitne žlezde, njenoj prevenciji i lečenju, promovisanju razumevanja napretka u lečenju bolesti štitne žlezde, kao i naglašavanje važnosti uvođenja edukativnih i preventivnih programa. Štitna žlezda (tireoidna žlezda ili štitasta žlezda) je endokrina žlezda oblika leptira koja se nalazi u prednjem delu vrata, ispod Adamove jabučice, duž prednjeg dela dušnika.
Štitna žlezda se sastoji iz dva režnja povezanih mostom u sredini. Braonkastocrvene je boje, prožeta je krvnim sudovima i bogata nervima. Kada je normalne veličine, štitna žlezda nije opipljiva. Štitna žlezda luči nekoliko hormona koji se zajednički nazivaju hormoni štitne žlezde ili tireoidni hormoni.
Svaki od hormona štitne žlezde ima svoju specifičnu ulogu u organizmu. Hormoni štitne žlezde utiču na brojne procese u organizmu: metabolizam, rast, razvoj, rad srca, seksualnu funkciju kod oba pola, održavanje trudnoće, nivo glukoze u krvi, telesnu temperaturu i metabolizam kalcijuma.

Hormoni štitne žlezde su: T4 (Tiroksin), T3 (Trijodtironin), Kalcitonin

Tiroidne bolesti su među najčešćim endokrinim bolestima i predstavljaju brzorastući problem u celom svetu. One zahvataju milione ljudi svuda u svetu, utiču na njihov svakodnevni život, povećavaju morbiditet, smanjuju produktivnost i menjaju kvalitet života.
Namera je da Svetski tiroidni dan podvuče rasprostranjenu učestalost tiroidnih bolesti i veliki broj problema koji su sa njima povezani i da usmeri pažnju na ključne potrebe u obučavanju i obrazovanju kadrova za preventivne programe koji bi predupredili glavne posledice tiroidnih poremećaja.
Od značaja je i da se podvuče važnost neprekidnih istraživanja kako bi se milionima obolelih od tiroidnih bolesti pružilo bolje lečenje i nega u budućnosti.
Svetski tiroidni dan je zaista značajan dan u kalendaru kada se pozivaju svi ljudi širom sveta povezani sa ovom materijom da ga obeleže. Pored pacijenata misli se i na sve članove svetskih, međunarodnih asocijacija posvećenih štitastoj žlezdi, sve poslovne ljude iz farmaceutske i drugih zdravstvenih industrija, organizacije i udruženja pacijenata, u stvari na sve koji imaju neposrednu ili posrednu vezu sa ovom temom u kliničkoj praksi i istraživanjima. Zbog toga se upućuje poziv svim zdravstvenim radnicima, saradnicima, pacijentima, radnicima u zdravstvu da za obeležavanje Svetskog tiroidnog dana podignu svest o značaju tiroidne žlezde u najširoj svetskoj publici.

Bolesti štitaste žlezde spadaju u najčešća oboljenja u celokupnoj medicini. Epidemiološki podaci jasno govore o tome. Čvor (nodus) u štitastoj žlezdi, koji je znak oboljenja, nalazi se u 50 odsto štitastih žlezda prilikom obdukcija, a primenom ultrazvuka može da se nađe u 75 odsto pregledanih osoba. Prisustvo antitela usmerenih na tkivo štitaste žlezde nalazi se u 10 do 30 odsto populacije u zavisnosti od godina i pola, a češće se nalaze kod žena i starijih osoba. Poremećaji funkcije štitaste žlezde značajno utiču na kvalitet života, a ukoliko se ne leče ishod može da bude veoma loš. Smanjena funkcija štitaste žlezde, poznata kao hipotireoza, veoma je česta bolest i javlja se u 93 na 1.000 žena i 29 na 1.000 muškaraca. Nažalost, bolest počinje postepeno i često se kasno dijagnostikuje. Posebno je značajan problem hipotireoze majke trudnice, jer su za razvoj mozga ploda neophodni tiroidni hormoni.

Povećano lučenje tiroidnih hormona dovodi do pojave hipertireoze. Hipertireoza se javlja u više formi, od kojih je posebno značajna Graves-Basedovljeva bolest. Ovo je relativno česta bolest i javlja se u 2,7 odsto žena i 0,23 odsto muškaraca. Osim hipertireoze i uvećanja štitaste žlezde ovu bolest karakteriše i oboljenje očiju, koje osim manifestovanog karakterističnog izgleda može da dovede i do gubitka vida. Hipertireozu, takođe, mogu da prouzrokuju čvorovi u štitastoj žlezdi koji nekontrolisano luče tiroidne hormone.

Kao što je već rečeno čvorovi u štitastoj žlezdi predstavljaju jedno od najčešćih oboljenja u medicini. Velika većina ovih čvorova su bezopasne promene koje ne prave nikakve probleme, i ne predstavljaju opasnost za pacijenta. Međutim, do pet odsto nodusa štitaste žlezde, bez obzira na veličinu, predstavljaju karcinom štitaste žlezde. Blagovremena dijagnoza i terapija omogućavaju izvanredne terapijske rezultate u lečenju ovog karcinoma.

Da bi se skrenula pažnja na značaj i učestalost oboljenja štitaste žlezde 25. maj 2009. je proglašen za Evropski tiroidni dan i ovaj dan podržavaju Evropsko tiroidno društvo (European Thyroid Association, http://www.eurothyroid.com/latestnews.html kao i brojna tiroidna udruženja u svetu (http://www.thyroidweek.com/en/).

Postoje ključni trenuci u životu tokom kojih je zdravlje štitaste žlezde posebno važno. Bitno je pomoći ljudima da prepoznaju vreme i one trenutke u životu, kada nelagodni simptomi koje doživljavamo, mogu biti prvi znaci da je došlo do nepravilnog rada štitaste žlezde, umesto da se ti simpotomi, kao što to obično biva, pripisuju životnoj promeni ili prekretnici koju proživljavamo. Poremećaj rada štitaste žlezde pogađa oko 200 miliona ljudi širom sveta, a u nekim zemljama poput SAD čak 60% celokupnog društva pati od ovog poremećaja, a da toga nije ni svesno. Zahvaljujući pilot projektu nacionalne kampanje skrininga u organizaciji Srpskog tiroidnog društva i uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije, 2016. godine preko 1400 građana Republike Srbije potpuno besplatno je uradilo analize hormona štitaste žlezde. Rezultati do kojih se došlo nakon pregleda, govore da 11% testiranih građana ima poremećaj rada štitaste žlezde, od čega 7% ima hipotireozu (smanjenu funkciju štitaste žlezde), dok 4% ima hipertireozu (povećanu funkciju štitaste žlezde).
Ukoliko se ne tretiraju, simptomi poremećaja funkcije štitaste žlezde mogu uzrokovati ozbiljne komplikacije. Jednostavan krvni nalaz može pokazati da li su simptomi uzrokovani poremećajem funkcije štitaste žlezde.
Štitasta žlezda je endokrina žlezda leptirastog oblika koja se nalazi na prednjem donjem delu vrata, i ima zadatak da kontroliše metabolizam. Ona igra ključnu ulogu u našem zdravlju i blagostanju. Njen zadatak je da proizvodi tiroidne hormone, koji se krvotokom prenose do svakog tkiva u telu. Ovi hormoni su neophodni kako bi obezbedili normalan rad svih tkiva i organa. Oni pomažu održavanju energije u organizmu, toploti tela, kao i održavanju normalnog rada mozga, srca, mišića i ostalih organa.

 Bolje razumevanje između lekara i pacijenata koji boluju od problema sa štitnom žlezdom je važna karika u procesu i krajnjem ishodu lečenja

Štitna žlezda nam šalje signale kada ne radi kako bi trebalo. Međutim, simptome kakvi su umor, neraspoloženje i depresija ili gojaznost, ponekad ima gotovo svaka osoba. Moto ovogodišnje kampanje obeležavanja svetske Međunarodne nedelje štitaste žlezde (22 – 28. maj) je zapravo pitanje koje bi građanstvu svakako trebalo da se postavlja češće: „Da li razumete štitastu žlezdu?“

Znaci da štitna žlezda ne radi kako treba su često zamaskirani

– Procene su da je više 1,6 milijardi ljudi u riziku od poremećaja štitaste žlezde, a da je više od 120 miliona ljudi bez dijagnoze. Svi imaju simptome koji su česti u kompletnoj populaciji, kao što su umor, gojaznost i depresija. To je i razlog što su oni često zamaskirani a da ih nismo ni svesni. Ako se ne leče, poremećaji štitaste žlezde mogu ozbiljno da iskomplikuju zdravstveno stanje i da dovedu do srčanih problema, neplodnosti i poteškoća sa mentalnim zdravljem.

Kada ova žlezda radi prekomerno, a kada joj je smanjena fukcija

Poznato je da je pojačana aktivnost štitaste žlezde 10 puta češća kod žena nego kod muškaraca i to uglavnom između 20. i 40.godine života. Međutim, do ovog poremećaja može da dođe u bilo kom trenutku života. Kada je štitasta žlezda previše aktivna i luči više hormona,reč je o hipertireoidizmu. Posledica je ubrzani metabolizam, a simptomi gubitak težine, anksioznost i pojačano znojenje.

Suprotno stanje, sa nedovoljnim lučenjem hormona i smanjenom aktivnošću najvažnije žlezde našeg organizma je hipotireoidizam.  Metabolizam se usporav, a glavni simptomi mogu da budu umor, gojaznost i depresija.

Štitasta žlezda, gušavost i Grejvsova bolest

Grejvsovu bolest ima više od 70 odsto pacijenata sa hipertireozom i ona je najčešći uzrok hipertireoidizma. Kao i kod drugih autoimunih bolesti, imunološki sistem greškom napada naše ćelije, u ovom slučaju štitaste žlezde. Posledica je njeno uvećanje uz preveliku aktivnost.Osobe koje boljuju od Grejsove bolesti možemo lako da prepoznamo po ispupčenim ili jako istaknutim očima.

Kao posledica uvećane štitaste žlezde javlja se otok u prednjem delu vrata poznat kao struma ili gušavost. Uglavnom ne izaziva nikakve simptome, a veličina otoka varira. U ozbiljnijim slučajevima mogu da se jave izraženije manifestacije kao što su kašalj, stezanje u grlu, teškoće sa gutanjem ili disanjem ili promuklost. Gušavost uglavnom nije malignog porekla, ali u 1 od 20 slučajeva može da ukazuje na karcinom štitaste žlezde.

Međunarodna nedelja štitne žlezde u znaku ključnog pitanja da li i koliko razumemo ovaj važan organ, a tu je i sprska poslovica koja slikovito opisuje kako se najčešće osećaju pacijenti Foto: eKlinika

Razumevanje između lekara i pacijenata važna je stavka u lečenju

Pacijenti koji traže odgovore i opisuju svoje poteškoće sa štitaštom žlezdom, često ne razumeju lekare zbog previše stručnih pojmova kojima se trude da im stanje objasne. Međutim, dobra komunikacija i bolje razumevanje između lekara i pacijenata od velikog je značaja i sigurno ima udela u boljem ishodu lečenja.

Hašimoto tireoiditis je autoimuno oboljenje gde ćelije imunog sistema napadaju i razaraju tkivo štitaste žlezde (tireoide).  Simptomi ne moraju da se pojave na početku, a kako zapaljenje napreduje, opadaju hormoni štitaste žlezde, što vodi u hipotireoidizam. Hašimotova bolest se javlja kod oba pola, nešto češće kod žena posle 40. godine, a beleže se slučajevi i kod tinejdžera, pokazuju istraživanja

Tireoida je endokrina žlezda koja se nalazi sa prednje strane vrata, ispod Adamove jabučice. Zadužena je za proizvodnju T3 – trijodtironina i T4 – tiroksina, hormona koji regulišu metabolizam telesnih ćelija.

Drugi nazivi, pored Hašimotova bolest su Hašimoto tireoiditis, hronični limfocitni tireoiditis i autoimuni tireoiditis.

Uzrok Hašimotove bolesti nije otkriven

Hipertireoza znači previše hormona štitne žlezde. Trenutne metode koje se koriste za lečenje ovog poremećaja su radioaktivni jod, anti-tireoidni lekovi ili operacija. Svaka metoda ima svoje prednosti i mane. Hirurgija je najmanje uobičajeni tretman. Postoje različiti uzroci hipertireoze – Gravesova bolest, toksični adenom, tireotoksična kriza i tiroiditis mogu izazvati hipertireozu.

Hipotiroidizam znači premalo hormona štitne žlezde i predstavlja vrlo čest problem. Zapravo, hipotiroidizam je često prisutan dugi niz godina pre nego što se otkrije i tretira. Hipotiroidizam može čak biti povezan sa trudnoćom.
Najčešći uzrok hipotireoze je autoimuni poremećaj – Hašimoto. U ovom slučaju telo stvara antitela koja napadaju i uništavaju štitnu žlezdu.

Tačan uzrok Hašimotove bolesti još uvek nije poznat, ali je dokazano da značajnu ulogu igraju autoimuni procesi. Imuni odgovor organizma izaziva zapaljenski proces koji vremenom uništava strukturu žlezde i izaziva karakteristične simptome.

Uzroci hipotireoze su:

– Virusna infekcija
– Radioterapija u predelu vrata (lečenje određenih kancera kao što je limfom)
– Tretman radioaktivnim jodom (kod lečenja hipertireoidizma)
– Korišćenje određenih lekova (određeni lekovi za lečenje srčanih problema, psihijatrijskih uslova i raka)
– Hirurško lečenje štitne žlezde
– Premalo joda u ishrani (jodirana so je bogata jodom, a zatim i školjke, morske ribe, jaja, mlečni proizvodi i alge).
– Trudnoća (nepoznat razlog)
– Urođeni problemi sa štitnom žlezdom
– Oštećenja ili poremećaji hipofize
– Poremećaj hipotalamusa.

Lekari u Americi navode statističke podatke prema kojima u Sjedinjenim državama na svakih 100 ljudi, pet osoba boluje od Hašimotove bolesti. Za Srbiju ne postoje precizni podaci, ali se pojavljuju procene stručnjaka o tome da bolest pogađa svakog 6 ili 7 stanovnika ovih prostora.

Iako se učestalije javlja kod žena posle 40. godine, Hašimoto pogađa oba pola. Rizik za nastanak zapaljenja se povećava, ako u porodici postoje  oboleli, ili kod onih koji već boluju od neke autoimune bolesti, pokazuju istraživanja. Kao neki od okidača autoimunih procesa se navode virusi, stres, infekcije ili zračenje.

Bolest je u početku skrivena

Klinička slika je u prvo vreme oskudna ili nema nikakvih simptoma. Kako zapaljenje napreduje,štitasta žlezda postaje uvećana što primećuje pacijent ili se otkriva slučajno na pregledu zbog drugih problema. Kada se značajno smanji njena , javljaju se pospanost, umor, malaksalost, lako zamaranje, nesanica, nervoza… što predstavlja alarma da se što pre ode na lekarski pregled.

Kako bolest dalje napreduje, mogu se javiti neki od sledećih simptoma:

  • povećanje telesne težine
  • loš kvalitet i opadanje kose, lomljivi nokti, suva koža
  • poremećen  menstrualni ciklus,
  • bol u zglobovima i grčevi u mišićima
  • poremećaji srčanog rada,
  • smanjeno znojenje
  • osetljivost na hladnoću
  • zatvor
  • promuklost
  • utrnulost/mravinjanje, loše pamćenje, depresije

Sve su ovo znaci  smanjenje funkcije tireoidne žlezde, koja se opipava na vratu kao uvećana, sitno zrnaste strukture. Tegobe koje pogađaju obolele su različite, mogu uključivati tek nekoliko ili više simptoma, izazivaju različite sistemske probleme. U pitanju je ozbiljna bolest i važno je javiti se lekaru koji će postaviti dijagnozu i odrediti terapiju.

Biohemijske analize krvi su dobar pokazatelj 

Na prvom pregledu, lekar će u razgovoru sa pacijentom tražiti sve bitne detalje o simptomima koje je pacijent opazio, o porodičnoj istoriji bolesti, i opipati vrat. Ako se radi o Hašimotovoj bolesti, biće neophodno da odradite laboratorijske pretrage.

Između ostalog, utvrđuje se prisutnost antitireoidnih antitela (TPO), zatim nivo tireoidnih hormona u krvi i TSH koji stimuliše rad štitaste žlezde. Kod nekih pacijenata nalaz TPO je uredan, pa se primenjuju dopunske dijagnostičke procedure, ultrazvučni pregled štitaste žlezde i retko punkciona biopsija.

Izlečenje nije moguće, a terapija je doživotna

Ne postoji izlečenje kod Hašimoto tireoiditisa. Ako bolesnik ima blagu kliničku sliku, malo uvećanje žlezde bez subjektivnih smetnji, uz redovne kontrole i proveravanje hormonalnog statusa lečenje nije potrebno.

Hašimotovu bolest treba shvatiti ozbiljno, ukoliko se ne leči može uticati na pojavu karcinoma.

Hormonalnom terapijom, koja se pije u tabletama, se postiže dobra regulacija nivoa hormona u organizmu što u narednih nekoliko meseci dovodi do gubitka simptoma i regulisanja metabolizma. Terapija se uzima doživotno. Ako je štitasta žlezda previše uvećana, može biti indikovano hirurško uklanjanje dela ili čitave tiroide.

Poslednja nedelja maja Međunarodna je nedelja tiroide. Iskoristite je da proverite svoje zdravlje.

Vodič kroz tiroidne hormone

Tiroidne hormone proizvodi štitna žlezda. To su dva hormona: tiroksin (T4) i triodtironin (T3).
Tireotropni hormon (TSH) je hormon prednjeg režnja hipofize koji izaziva povećanu proizvodnju i oslobađanje hormona štitne žlezde.
Hormoni štitne žlezde utiču na svaku ćeliju i sve organe u telu. Previše tiroidnih hormona ubrzava metabolizam i ostale telesne funkcije, dok premalo tiroidnih hormona usporava metabolizam i ostale telesne funkcije.
Uloga hormona štitne želzde je od presudne važnosti za organizam. Oni održavaju brzinu kojom organizam koristi masti i ugljene hidrate, kontrolišetu vašu telesnu temperaturu, utiču na otkucaje srca i pomažu u regulaciji proizvodnje proteina.

Tiroidni hormoni su potrebni za normalan razvoj mozga, naročito tokom prve 3 godine života. Intelektualni invaliditet se može razviti ukoliko štitna žlezda kod bebe ne proizvodi dovoljno hormona (kongenitalni hipotiroidizam). Starijoj deci su takođe neophodni hormoni štitne žlezde za normalan rast i razvoj, a odraslima su hormoni štitne žlezde neophodni da regulišu način na koji telo koristi energiju ( metabolizam).

Dakle, kada su u pitanju tiroidni hormoni funkcija im je višestruka i veoma važna za naš organizam.
– Kontrolišu brzinu kojom organizam sagoreva kalorije.
– Mogu usporiti ili ubrzati rad srca.
– Mogu povećati ili smanjiti temperaturu tela.
– Menjaju brzinu kretanja hrane kroz digestivni trakt.
– Utiču na snagu mišića.
– Kontrolišu koliko brzo vaše telo zamenjuje odumrle ćelije.

Hipofiza i štitna žlezda funkcionišu zajedno. Hipofiza (nalazi se u blizini baze mozga) proizvodi, skladišti i oslobađa tireostimulišući hormon ili tireotropni hormon (TSH). Kada hipofiza luči TSH, to čini da štitna žlezda oslobodi više svojih hormona T3 i T4. Dakle, ukoliko je visok nivo TSH, to znači da nema dovoljno tiroidnih hormona, a nizak nivo TSH znači da ima previše hormona štitne žlezde.

Simptomi poremećaja rada su često zamaskirani. Ukoliko štitna žlezda luči više tiroidnih hormona to onda nije toliko teško prepoznati.

Lupanje srca, neželjeni gubitak težine, preznojavanje, različiti psihički poremećaji, i tako dalje, su znak hipertireoze. Međutim, problem sa hipotireozom, koja kreće postepeno i podmuklo, znaci su nešto što nam se svaki dan u životu dešava – pad koncentracije, neraspoloženje, problemi sa kratkotrajnom memorijom. Ne znate gde ste ostavili ključeve.

Prevencija i redovna kontrola

Nema jasnih preporuka šta je najbolji vid prevencije, ali postoje ekspertska mišljenja da posle 40. godine treba redovno proveravati koncentraciju tiroidnih hormona.

Svakoj trudnici treba odrediti tiroidne hormone, jer intervencija je efikasna i jeftina.

Slobodno se može reći da je štitna žlezda odgovorna za normalan psihofizički i zdravstveni razvoj. U detinjstvu poremećaj rada štitaste zležde izaziva ono što se nekada zvalo kretenizam – težak poremećaj rasta i razvoja, naročito kognitivnog razvoja.

Taj problem se više ne viđa jer imamo skrining. Od sedamdesetih, profesor Banićević je to uveo, i to se zaista više ne viđa. Međutim, kod odraslih, mozak radi na tiroidne hormone. Kada ih ima malo, niste dobro, kada ih ima mnogo, niste dobro. Mišići i tiroidni hormoni su najznačajniji regulatori metabolizma. Zato poremećaj rada dovodi i do neplodnosti, gojaznosti i mnogih drugih zdravstvenih problema

Četiri stvari bitne za funkcionisanje štitne žlezde

Jod je neophodan jer se iz joda sintetišu tiroidni hormoni. Što znači, neophodno je koristiti jodiranu so, a osobe koje je ne koriste, treba da unose suplemente joda.

Trudnice obavezno treba da uzimaju suplemente koji sadrže jod jer je jod neophodan za razvoj dece.

Gvožđe – žene posebno su često anemične, kao i trudnice, a tiroidna peroksidaza, enzim koji je najviše napadnut u Hašimoto tiroiditisu sadrži gvožđe.

Selen – koji se od 2000. godine dodaje i u stočnu hranu.

Vitamin D je četvrti važan element neophodan za normalnu funkciju štitaste žlezde.

Ukoliko postoji poremećaj funkcije, daju se lekovi i za hipo i za hiper funkciju. Ako se hiperfunkcija ne može obuzdati, određene hiperfunkcije se leče operativno. Nešto se vrlo uspešno leči radioaktivnim jodom. Ukoliko postoji štitaste žlezde, ostaje operacija i radioaktivni jod.

World Thyroid Day

Šta svaka žena treba da zna o štitnoj žlezdi?

Da li ste znali da je štitna žlezda odgovorna za to koliko vam brzo kuca srce ili koliko brzo sagorevate masti i kalorije? Ovaj organ u obliku leptira je veoma važan, posebno za žene. On proizvodi hormone, a problem nastaje kada se to dešava premalo ili previše. Ovi hormoni određuju koliko ste umorni, ili aktivni, kao i da li mršavite ili dobijate na težini. Kod žena se problemi sa štitastom žlezdom češće javljaju, i to uglavnom nakon trudnoće ili nakon menopauze. Saznajte zašto je to tako, kako da prepoznate prve simptome da biste reagovali na vreme.

 

Iako muškarci neretko imaju problema sa štitnom žlezdom, poremećaji funkcije ovog organa se značajno više dešavaju kod žena. Zašto je to tako? Ne postoji dovoljno precizan i naučno istražen odgovor, ali lekari su došli do toga da su uzrok ženski hormoni, odnosno, dominantan estrogen.

Kako nefunkcionisanje štitne žlezde utiče na žene?

Najčešći simptom poremećaja funkcionisanja ovog organa kod žena su problemi sa menstruacijom. Oni se javljaju i kod hipotireoze i kod hipertireoze, samo su simptomi drugačiji.

Kod smanjene funkcije štitne žlezde, žene se suočavaju sa obilnim i bolnim menstruacijama. Osim toga, može dovesti i do kašnjena menstruacije, preskakanja više meseci – što žene u pedesetim godinama mogu pogrešno protumačiti, kao menopauzu. Međutim, upravo ovakvi problemi sa štitnom žlezdom mogu dovesti do rane menopauze, i to pre 40. godine.

Manjak proizvodnje hormona štitne žlezde, nažalost može prouzrokovati i probleme sa trudnoćom. Ovde je važno uzimati terapiju koju je prepisalo stručno lice, jer adekvatna terapija može rešiti problem sa održavanjem trudnoće, koji se javlja usled smanjene funkcije štitne žlezde.

Najčešći uzročnik hipotireoze je Hašimoto – bolest koja je autoimuna, ali je naš imunitet vidi kao pretnju i zbog toga on napada štitnu žlezdu, koja nakon toga biva oštećenja i smanjuje svoju produkciju.

Pored terapija, važna je ishrana – ona treba da bude bogata jodom. A osim toga, postoje i suplementi koji pomažu štitinoj žlezdi da se vrati normalnoj produkciji hormona.

Sa druge strane, prevelika proizvodnja hormona ove žlezde, takođe, može loše uticati na trudnoću i održavanje trudnoće. Zbog toga je važno da se i u tom slučaju posavetujete sa lekarom o terapiji koju ćete primenjivati.

Kako da tretirate simptome nefunkcionisanja štitne žlezde?

Ono što je neophodno je da se javite svom lekaru i pitate ga za mišljenje. Da li i kada da radite test i koliko puta treba da ga ponovite.

Lekar će prepisati terapiju u zavisnosti da li je funkcija štitne žlezde povećana ili smanjena. Postoje i druge preporuke za ovo stanje, kao što su operacija ili radiotalasi.

Ukoliko imate u porodici nekoga ko je imao probleme sa štitnom žlezdom, veće su mogućnosti da ćete i vi imati. Kada posumnjate na simptome menopauze – kao što su naleti vrućine i hladnoće, dobijanje na težini, promene raspoloženja, umor i nervoza, tada treba da se obratite lekaru za savet, jer to mogu biti i simptomi smanjene funkcije štitne žlezde.

Brinite o svom zdravlju na vreme!