SVETSKI DAN ČISTIH RUKU – 15. OKTOBAR

PRANjE RUKU SPAŠAVA ŽIVOT!
 
Pranje ruku
 
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2014. godinu proglasila Međunarodnom godinom sanitacije i Svetski dan čistih ruku je bio centralni dogaaj u aktivnostima koje su dale podsticaj za mobilizaciju miliona ljudi širom sveta da peru svoje ruke sapunom i da se na taj način unapredi higijenska praksa. Globalna inicijativa „Pranje ruku sapunom“ ima međunarodni karakter, i od 2001. godine uključuje u svoju delatnost brojne svetske organizacije među kojima su široj javnosti najpoznatije UNICEF i Svetska Banka. Prvi put je Svetski dan čistih ruku obeležen 15. oktobra, 2008. godine, kod nas i u celom Svetu.
 
Glavni cilj ustanovljenog Svetskog dana čistih ruku je razvoj kulture pranja ruku stanovništva, kako na globalnom tako i na lokalnom nivou. Israživanja su dokazala da je pranje ruku sapunom jedna od najkorisnijih i sigurno najisplativijih mera sprečavanja bolesti praćenih prolivom i upale pluća, a upravo su te bolesti najodgovornije za umiranje dece do godine dana. Svake godine 3,5 miliona dece u svetu ne dožive svoj prvi rođendan zbog proliva i upale pluća (dijareje i pneumonije). Dakle bez dileme: pranje ruku spašava živote! Uprkos tome što je pranje ruku sapunom jedna krajnje jednostavna a spasonosna mera veliki je izazovpromovisati jednu abstraktno dobru ideju i pretvoriti je u svakodnevno automatsko praktično ponašanje osobe koje se primenjuje uvek kada je to potrebno – kod kuće, u školi, u kritičnim momentima (posle upotrebe toaleta, pre i posle negovanja bebe, pre pripremanja hrane…) kao i u nekoj drugoj situaciji i okruženju, ali to je ono što se mora raditi u lokalnoj zajednici i širom sveta.
 
Osnovne poruke koje obeležavanje ovog dana donosi su veoma jednostavne i dostižne:
Pranje ruku sapunom je spasonosna mera koja je i tehnološki i finansijski lako ostvarljiva u svim zemljama i svim zajednicama;
Pranje ruku sapunom je pojedinačno (svakoj osobi) najisplativija zdravstvena intervencija;
Pranje ruku sapunom značajno smanjuje verovatnoću nastanka: dijareje (uključujući i koleru), intestinalne (crevne) infekcije, akutne respiratorne (disajnih puteva) infekcije i infekcije kože i očiju;
Pranje ruku samo vodom nije dovoljno – obavezno je korišćenje sapuna.
 
Prema Istraživanju zdravstvenog stanja stanovništva Srbije, 2006. godine i analize običaja pranja ruku – zaključak je da u Srbiji 73,8% odraslog stanovništva i 75,7% dece i omladine (7-19 godina) redovno pere ruke sa sapunom.
Jednostavna higijenska mera pranja ruku sapunom – uvek i neizostavno – kada je to potrebno smanjuje rizik (za 42 – 47%) od nastanka bolesti praćenih prolivom. Beleži se, međutim, da širom sveta, svake godine umire od dijareje uključujući i koleru 1,8 miliona ljudi. U ukupnoj smrtnosti od dijareje u 90% slučajeva su deca u starosnoj grupi do 5 godina. Od svih smrtnih slučajeva uzrokovanih dijarejom smatra se da je 88% nastalo zbog neispravne vode, zbog ne odgovarajućih sanitarno- zdravstvenih mera i zbog ne odgovarajuće higijene (lične i opšte). Šireg značaja su podaci UNICEF–a, prema kojima 280 miliona dece Sveta – starosne grupe do 5 godina –  živi u domaćinstvima koja nisu obuhvaćena sanitarno-zdravstvenim merama.
 
Na osnovu iznetih, samo najvažnijih podataka, lako se može zaključiti zbog čega će širenje navike pranja ruku sapunom značajno doprineti dostizanju Milenijumskog cilja: Smanjenje umiranja dece u starosnoj grupi do 5 godina za dve trćine i to do 2015. godine.Ekonomske dobiti od postizanja ovog cilja vezanog za sanitarno-zdravstvene mere mogu se lako izračunati – jedan dolar ulaganja donosi deset dolara dobiti.