SVETSKI DAN BUBREGA 10.MART 2022.

Svetski dan bubrega obeležava se na inicijativu Međunarodnog društva za nefrologiju i Internacionalnog udruženja Fondacije za bubreg u više od 100 zemalja širom sveta. Od 2006. godine obeležava se svakog drugog četvrtka u martu mesecu. Cilj je podizanje svesti o važnosti bubrega, organa koji ima ključnu ulogu u održavanju života i upoznavanje javnosti da su bolesti bubrega česte, opasne i izlečive. Ove godine se Svetski dan bubrega obeležava pod sloganom „Premostimo jaz u znanju o bolestima bubrega, radi bolje nege i lečenja“.

Hronična bolest bubrega (HBB) je česta ali i opasna bolest, koja se može završiti smrtnim ishodom ukoliko se ne leči. Jedan od deset odraslih stanovnika sveta živi sa ovom bolešću.

Glavna funkcija bubrega je izlučivanje toksičnih produkata metabolizma i viška tečnosti iz organizma. Bolesti bubrega čine veliku grupu oboljenja različitog uzroka, toka, kliničke slike i prognoze. Ova oboljenja najčešće su izazvana infekcijama, metaboličkim poremećajima, toksinima i drugim uzrocima, a manifestuju se kao upale bubrega (glomerulonefritis, pijelonefritis, nefrotski sindrom) i akutna, odnosno hronična smanjena funkcija bubrega (bubrežna insuficijencija).

Procenjuje se da trenutno oko 850 miliona ljudi širom sveta boluje od bolesti bubrega. Svaka deseta odrasla osoba ima hroničnu bolest bubrega. Globalni teret obolelih od hronične bolesti bubrega raste, a predviđa se da će hronična bolest bubrega postati peti najčešći uzrok izgubljenih godina života na globalnom nivou do 2040. godine. Smrtnost povezana sa bolestima bubrega raste iz godine u godinu i predviđa se da će postati 5. vodeći uzrok smrti do 2040. godine.

U našoj zemlji su se 2020. godine, izabranim lekarima u domovima zdravlja, javile 33.072 osobe zbog oboljenja bubrega. Iako HBB predstavlja globalnu pretnju po javno zdravlje, u državnim agendama su uglavnom zastupljeni programi za hronične nezarazne bolesti koji se koncentrišu oko četiri najznačajnije grupe bolesti – kardiovaskularnih bolesti, raka, dijabetesa i hroničnih respiratornih bolesti. Veliko opterećenje bolestima bubrega, globalna nejednakost u nezi bubrega i loši ishodi bubrežne insuficijencije donose istovremeno rastući teret za obolele osobe, njihove porodice i staratelje, ali i zajednicu u celini. Rano otkrivanje bolesti omogućava adekvatnu negu i lečenje, smanjuje morbiditet i mortalitet, a samim tim poboljšava održivost i isplativost lečenja ovih bolesti.

Postoji jaz u znanju o ovim bolestima, koji je vidljiv na svim nivoima zdravstvene zaštite. Prepreke boljem razumevanju ovog problema predstavljaju složena priroda informacija o bolestima bubrega, niska svest o ovom problemu, ograničena zdravstvena pismenost, ograničena dostupnost adekvatnih informacija, nedostatak spremnosti za učenje ali i nedovoljna ciljana edukacija zdravstvenih radnika. Poboljšanje zdravstvene pismenosti u velikoj meri zavisi od pružalaca zdravstvenih usluga odnosno od toga koliko oni efikasno komuniciraju i edukuju osobe koje žive sa oboljenjem bubrega.

Zdravstvena pismenost omogućava pojedincima sticanje sposobnosti da pronađu, razumeju i koriste informacije i usluge, kako bi doneli prave odluke i pokrenuli akcije u vezi sa zdravljem. Rastuća osposobljenost i pristup tehnologiji takođe pruža nove mogućnosti za unapređenje obrazovanja i svesti o bolestima bubrega za sve zainteresovane strane. Napredak u telekomunikacijama, uključujući platforme društvenih medija, pomaže u poboljšanju obrazovanja korisnika.

Zato, ovom prilikom, za Svetski dan bubrega, pozivaju se sve osobe širom sveta koje žive sa ovom bolešću, da povećaju znanje o načinu očuvanja zdravlja bubrega, da se informišu o svom zdravstvenom stanju i ciljevima lečenja. Pored toga, pozivaju se naučnici, stručnjaci, zdravstveni radnici, pacijenti, administratori, stručnjaci za zdravstvenu politiku, vladini zvaničnici, nefrološke organizacije i fondacije, da uzmu učešće u kreiranju odgovarajuće zdravstvene politike koja bi obezbedila bolje zdravlje pacijenata sa bubrežnim oboljenjima i samim tim smanjila opterećenje budžeta predviđenog za zdravstvenu zaštitu.

Stoga, bilo bi neophodno:

–    Podsticati građanstvo da usvoji načela pravilne ishrane i zdravog stila života što podrazumeva vežbanje (fizičku aktivnost), adekvatnu higijenu spavanja, kontrolu duvana, pristup zdravoj vodi, prevenciju klimatskih promena radi održavanja dobrog zdravlja bubrega, dužeg očuvanja funkcije bubrega kod obolelih i povećanja opšte svesti o značaju zdravlja bubrega za očuvanje opšteg zdravlja, a samim tim i života pojedinca.

–    Proširiti edukaciju bubrežnih pacijenata (uključujući praktične savete o ishrani i načinu života) kako bi se osnažili zajedno sa njihovim partnerima u nezi.

–    Dati mogućnost pacijentima i negovateljima da procene, razumeju i koriste zdravstvene informacije u vezi sa hroničnom bolešću bubrega.

–    Zahtevati od pružalaca zdravstvenih usluga i organizacija pacijenata za borbu protiv ove bolesti, da obezbede kvalitetne informacije u vezi sa HBB koje bi bile usklađene za različite nivoe zdravstvene pismenosti.

–    Ohrabriti i podržati lekare u primarnoj zdravstvenoj zaštiti da unaprede znanje u cilju poboljšanja prepoznavanja rizika, uočavanja ranih simptoma bolesti i kontrole zdravstvenog stanja pacijenata sa HBB.

–    Integrisati prevenciju hronične bolesti bubrega i gubitka funkcije bubrega u nacionalne programe za nezarazne bolesti koji su od suštinskog značaja za poboljšanje ranog otkrivanja i praćenja lečenja i nege bubrega na državnom nivou.

–    Informisati donosioce odluka o uticaju bolesti bubrega i otkazivanja bubrega na zdravlje stanovništva, posledičnom opterećenju budžeta i sistema zdravstvene zaštite, kako bi se podstaklo usvajanje politika i alokacija resursa koji se bave globalnim opterećenjem bolestima bubrega, i time obezbedio bolji kvalitet života osoba koje žive sa bolestima bubrega i članova njihovih porodica.

Izvor : https://www.worldkidneyday.org/2022-campaign/