Tekstovi iz kategorije: Saveti i edukacija

Savet nedelje

Prevencija respiratornih infekcija

Prevencija akutnih respiratornih infekcija

 

Akutne respiratorne infekcije predstavljaju najčešće infekcije savremenog čoveka. U ovu grupu oboljenja svrstavaju se infekcije respiratornog trakta izazvane različitim mikroorganizmima, ali u najvećoj meri reč je o virusnim infekcijama.
 
Najznačajnije preventivne mere u cilju sprečavanja oboljevanja od akutnih respiratornih bolesti jesu u domenu održavanja mera lične higijene. Uzročnici akutnih respiratornih bolesti prenose se bilo direktnim kontaktom (kašljane, kijanje, rukovanje sa obolelom osobom, poljubac, i slično), bilo indirektnim kontaktom (preko predmeta zajedničke upotrebe koji su prethodno kontaminirani od strane obolele osobe). Prevencija akutnih respiratornih infekcija podrazumeva u prvom redu redovno pranje ruku, pokrivanje usta maramicom pri kijanju i kašljanju, higijenski način odlaganja izlučevina iz nosa, i slično. Treba izbegavati odlaske u posete kod lica obolelih od akutnih respiratornih infekcija, a takođe je bitno da se obolela lica što manje kreću među zdravim osobama odnosno savetuje se da ostanu u kući do ozdravljenja.
Detaljnije
Virus AH1N1

Šta je virus AH1N1?

Novi virus gripa nastao mutacijom humanog, svinjskog i ptičijeg gripa. Prvi simptomi gripa AH1N1 povišena temperatura prisutna više od 3 dana, otežano disanje i malaksalost u mišićima.
Novi grip A H1N1 grip je nova influenca virusa koja izaziva bolest kod ljudi. Virus influence H1N1 nastao je mutacijom humanog, ptičjeg i svinjskog virusa.
 
 
Virus se širi sa čoveka na čoveka baš kao što je slučaj i sa običnim gripom. Dokazi trenutno ukazuju na to da je glavni način prenosa novog virusa AH1N1 sa čoveka na čoveka putem respiratornih kapljica koje se izbacuju tokom govora, kijanja ili kašljanja.
 
Prenosi se i indirektno, preko ruku ili kada se kapljice iz sekreta nosa i grla nađu na predmetima koje svakodnevno koristimo.
Zdravi izbori za srce

Zdravi izbori za srce, za sve i svuda!

 

U Centru za ekonomiku domaćinstva 30.9.2015. je održana tribina „Zdravi izbori za srce, za sve i svuda“ u organizaciji Centra za ekonomiku domaćinstva i Centra za promociju zdravlja ZZJZ Leskovac. Predavač je bila prim. dr Vanja Ilić, načelnica Centra za promociju zdravlja ZZJZ Leskovac, koje prisutne sugrađane posebno upoznala sa fokusom ovogodišnje tribine, kao i kampanje na prevenciju KVB, naglašavajući činjenicu da od detinjstva do odraslog doba, imamo priliku da sprečimo teret bolesti srca i moždanog udara i dostignemo cilj od 25 odsto smanjenja smrtnosti od KVO  do 2025.god. Kampanja ističe ono što pojedinci mogu preduzeti kroz život jedne osobe da se smanji rizik od kardiovaskularnih oboljenja, od začeća do kraja života, kao što znamo, da zdravi stilovi života su ključ za prevenciju i kontrolu kardiovaskularnih oboljenja. 
Higijena tokom Roštiljijade

PRАVILNА I BЕZBЕDNА ISHRАNА U LЕТNјIМ МЕSЕCIМА I ТОKОМ RОŠТILjIЈАDЕ U LЕSKОVCU

 

Тоkоm lеtnjеg pеriоdа, pоsеbnо kаdа su оvаkо visоkе tеmpеrаturе, pоtrеbnо је biti оprеzаn prilikоm kupоvinе, nаčinа čuvаnjа i оbrаdе nаmirnicа. Kоrišćеnjеm zdrаvstvеnо isprаvnih i kvаlitеtnih nаmirnicа оbеzbеđuјеmо nе sаmо pоtrеbаn еnеrgеtski unоs zа svаkоdnеvnе аktivnоsti vеć, štо је јоš vаžniје, štitimо nаšе zdrаvlје.
Detaljnije
More

Sve blagodeti mora za vaše zdravlje

 

Reč “odmor” mnoge od nas podseća na plavo nebo, sunčane plaže i kristalno čisto, osvežavajuće more. Morski vazduh i voda zaista su dobri kako za našu dušu, tako i za telo.
 
Talasoterapija – lečenje morskom vodom, potiče iz Grčke. Koristila se za lečenje ekcema, artritisa, astme, psorijaze i bolova u leđima. Hipokrat je otkrio lekovita svojstva morske vode posmatrajući njeno delovanje na rane.
 
U Francuskoj su još sredinom 19. Veka otvoreni centri za lečenje zdravstvenih tegoba pomoću morske vode i onoga što se u njoj nalazi.
 
U čemu je tajna?
Deca u bazenu

Bazeni – bezbedno kupanje

Na visokim temperaturama jedino pravo osveženje pruža kupanje u moru ili bazenu. Plivanje ima višestruko pozitivan efekat na zdravlje. Međutim, u odnosu na to u kojoj vodenoj površini plivamo, izloženi smo različitim zdravstvenim rizicima.
Najznačajniji su, svakako, mikrobiološki rizici (zarazne bolesti i infekcije), ali se ne mogu zanemariti ni štetni efekti nusprodukata dezinfekcije (bazeni) ako se ona ne radi prema protokolu. Rizik od obolevanja je veći što je manja vodena površina i što je sporija izmena vode. Razlog za to je što se takve vode lakše zasite štetnim materijama i mikroorgani .
 
 
Detaljnije

Prеpоrukе Мinistаrstvа zdrаvlја u vеzi sа visоkim tеmpеrаturаmа

Prеmа pоdаcimа SZО, u lеtnjеm pеriоdu , а pоsеbnо zа vrеmе trајаnjа tоplоtnоg tаlаsа, pоstојi pоvеćаnа оpаsnоst оd pоgоršаnjа hrоničnih оbоlјеnjа (еndоkrinih, kаrdiо – vаskulаrnih, оbоlјеnjа rеspirаtоrnоg i drugih sistеmа), kоја mоgu dоvеsti i dо smrtnоg ishоdа. Мnоgi smrtni ishоdi mоgu sе sprеčiti prеduzimаnjеm оdgоvаrајućih mеrа nа ličnоm i kоlеktivnоm nivоu.