U SUSRET SVETSKOM DANU BORBE PROTIV HEPATITISA – 28. JULA
Koji su simptomi hepatitisa?
Bolest napreduje potpuno bez ili sa veoma blagim tegobama – kod određenog broja inficiranih može se javiti žutica, uz pojavu tamne mokraće i svetle stolice, slabog apetita, glavobolje, muke, gađenja na masnu hranu, simptoma sličnih gripu, i drugo.
Infekcija hepatitisom je tiha, a svest o zdravlju jetre je niska – jetra obavlja preko 500 vitalnih funkcija svakog dana kako bi nas održala u životu, zato je davanje prioriteta zdravlju jetre i poznavanje našeg virusološkog statusa na hepatitise veoma važno.
Ovogodišnji slogan Svetskog dana borbe protiv hepatitisa “Hepatitis: razbijmo prepreke” poziva na hitnu akciju kako bi se uklonile finansijske, društvene i sistemske barijere – uključujući stigmu – koje stoje na putu eliminacije hepatitisa i prevencije raka jetre.
Tema naglašava potrebu za pojednostavljenjem, povećanjem i integracijom usluga za sprečavanje širenja hepatitisa – vakcinacije, korišćenje sterilnih instrumenata prilikom medicinskih intervencija, i posebno, testiranja i lečenja – u nacionalne zdravstvene sisteme širom sveta. Ova svetska kampanja je podsetnik da moramo snažno delovati sada kako bismo okončali hepatitis kao problem javnog zdravlja i sprečili 2,8 miliona smrtnih slučajeva do 2030. godine.
Procene su da se dnevno oko 6000 ljudi u svetu zarazi virusom hepatitisa B ili C. U svetu je 2022. godine živelo 304 miliona ljudi sa hroničnim hepatitisom B i C. Svega 45% beba je primilo vakcinu protiv hepatitisa B u roku od 24 sata od rođenja u 2022. godini. Oko 1,3 miliona ljudi u svetu je umrlo od hroničnog hepatitisa B i C u 2022. godini uglavnom od raka jetre i ciroze, to je oko 3.500 smrtnih slučajeva svakog dana.
Poziv na akciju ima za cilj da se ubrzaju napori za eliminaciju virusnog hepatitisa i ukaže na hitnu potrebu za većim brojem testiranja i lečenja osoba kojima je to potrebno.
Simptomi bolesti se obično pojavljuju tek kada je bolest uznapredovala, što dovodi do velikog broja nedijagnostikovanih osoba, a čak i kada se dijagnostikuje, broj osoba koje su na lečenju je nizak. Većina inficiranih osoba ne zna da je inficirana ovim virusom i otkriju da imaju hepatitis B ili C infekciju nakon mnogo godina tihe infekcije što povećava rizik od razvoja teške bolesti jetre i prenošenja virusa na druge. Rana dijagnoza je prvi korak ka lečenju i sprečavanju nastanka raka jetre.
Da bi se eliminisao hepatitis B i C i postigli ciljevi SZO do 2030. godine, potrebno je omogućiti da:
- sve trudnice koje žive sa hroničnim hepatitisom B imaju pristup lečenju, a njihova deca imaju pristup vakcinama protiv hepatitisa B.
- Preko 90% ljudi koji žive sa hepatitisom B i/ili hepatitisom C ima dijagnozu.
- Preko 80% dijagnostikovanih ljudi se izleči ili leči prema najnovijim kriterijumima.
Uz dostupnost efikasnih vakcina i terapije za hepatitis B i leka za hepatitis C, eliminacija ovih virusnih hepatitisa je ostvariva, ali je neophodna veća svest i razumevanje bolesti i rizika kao i pristup jeftinijoj dijagnostici i lečenju. Vakcine i efikasni tretmani postoje, nudeći tako nadu za sve. Vakcina protiv hepatitisa B dostupna je i za odrasle i za decu (čak i u kombinaciji sa vakcinom protiv hepatitisa A), dok savremena i bezbedna antivirusna terapija može da izleči više od 95% osoba sa infekcijom hepatitisom C. Trenutno ne postoji vakcina protiv virusa hepatitisa C. Poznavanje virusološkog statusa i pristup lečenju je od ključnog značaja za trudnice sa hroničnim virusnim hepatitisom B (često bez simptoma) kako bi se sprečilo prenošenje na njihove bebe.
Kako neko može dobiti hepatitis?
Virusi hepatitisa B, C i D se mogu dobiti:
- Nezaštićenim seksualnim odnosom sa inficiranom osobom.
- Upotrebom pribora pri intravenskom ili intranazalnom korišćenju droga ili ubrizgavanju lekova, koji je prethodno koristila osoba inficirana hepatitisom,
- Korišćenjem zajedničkog pribora za ličnu higijenu gde povremeno može ostati (nevidljivih) tragova krvi – četkice za zube, brijači, mašinice za šišanje, makazice za nokte – sa osobom koja je inficirana nekim od hepatitis.
- Sa inficirane majke na novorođenče (pre, tokom i nakon porođaja).
- Akcidentalno – ubodom na korišćenu iglu ili oštar instrument ili izlaganjem krvi inficiranih osoba (npr. kod zdravstvenih radnika).
- Ako se koriste nesterilni instrumenti pri medicinskim, stomatološkim i drugim intervencijama (npr. tetovaža, akupunktura, pirsing, kozmetičke procedure-pedikir, manikir), kao i invazivnim dijagnostičkim procedurama, kojima se narušava integritet kože
- Tokom hemodijalize (danas veoma retko).
- Putem transplantacije organa sa inficiranog donora, transfuzijama krvi i krvnih produkata, sperme, organa i tkiva (danas veoma retko jer se od 1994. godine u našoj zemlji vrši obavezno testiranje darova davaoca).
Hepatitis A se prenosi kontaktom sa prljavim rukama, hranom ili vodom.
Ali, prevencija je moguća!
Hepatitis može biti sprečen, dijagnostikovan, tretiran i izlečen! Rano otkrivanje i pravovremeno lečenje je važno za smanjenje komplikacija koje mogu nastati kao posledica hronične infekcije, ali i za prevenciju daljeg prenošenja infekcije virusnih hepatitisa u društvu.
Kako se otkriva i potvrđuje infekcija virusom hepatitisa?
Infekcija virusom hepatitisa se otkriva laboratorijskim ispitivanjem uzorka krvi.
Zbog toga pozivamo sve da podrže kampanju i daju svoj doprinos podizanju svesti o važnosti prevencije virusnih hepatitisa.
Institut za javno zdravlje Vojvodine će, kao i svih ranijih godina, nastaviti sa dobrovoljnim, poverljivim, besplatnim i anonimnim savetovanjem i testiranjem klijenata na hepatitis B i hepatitis C tokom cele godine u okviru DPST savetovališta.
Za dolazak na testiranje u Savetovalište nije potrebna zdravstvena knjižica niti uput lekara doma zdravlja!
Za osobe inficirane virusom hepatitisa B, C i D savetuje se:
- Kada je reč o hepatitis B virusnoj infekciji, najbolja preventivna mera je vakcinacija i to svih osoba iz grupa sa povećanim rizikom i sve novorođene dece.
- Seksualni partneri i osobe koje žive u domaćinstvu sa osobom inficiranom virusom hepatitisa B, C ili D treba da se vakcinišu vakcinom protiv hepatitisa B, ukoliko se prethodno laboratorijskim testovima dokaže da su seronegativni.
- Ako koristite droge, prijavite se na lečenje. Nikada ne koristite zajedničke igle, špriceve i ostali pribor za ubrizgavanje droge ili leka niti zajedničke cevčice za ušmrkavanje kokaina.
- Uvek koristite sopstveni i nedeljiv pribor za ličnu higijenu (brijači, četkice za zube, pincete, makazice, mašinice). Posekotine na koži pokrijte hanzaplastom.
- Ako imate stabilnu dugogodišnju vezu nema potrebe da menjate svoje seksualne navike, a upotrebom kondoma rizik od zaražavanja partnera se još više smanjuje. Partneru predočite činjenice o svom zdravstvenom stanju i porazgovarajte o eventualnom testiranju partnera.
- Ne možete biti dobrovoljni davaoci krvi, organa, tkiva i sperme.
- Važne su redovne kontrole kod infektologa, zdrava ishrana (bez puno masti, češći lagani obroci), apstinencija od alkohola i droge.
















