Šta je virus AH1N1?

Zaraznost je najveća odmah po nastanku simptoma i najčešće traje 5 dana (kod dece do 7 dana), dok inkubacija traje od tri do pet dana, a prvi simptomi su kašalj, curenje iz nosa, kijanje i povišena temperatura.
 
Najveća briga oko ovog virusa potiče od činjenice da je u pitanju novi virus na koji ljudi nemaju ili imaju minimalno razvijen imuni odgovor.
Svaki peti čovek koji bude dobio novi grip neće imati nikakve simptome, ali prenosiće virus drugima. To praktično znači da će između 15 i 20 odsto ljudi biti zaraženo novim gripom H1N1, a da uopšte neće znati da je bolesno, zbog čega je i povećan rizik širenja zaraze u jednoj sezoni.
 
Simptomi novog gripa 
 
Spisak simptoma koji mogu ukazati na novi grip, pogoršanje i progresiju bolesti i mere prevencije.
 
Simptomi i prevencija gripa
 
Progresija može biti veoma brza, zbog čega je neophodna pojačana medicinska pažnja obolelih osoba, ali i onih kod kojih postoji sumnja da su zaraženi virusom A (H1N1).
 
Upozoravajući simptomi su:
 
1. Otežano disanje
2. Plavetnilo/cijanoza
3. Krvav ili obojen sputum (sluz)
4. Bol u grudima
5. Pogoršanje mentalnog statusa
6. Visoka temperatura tokom tri dana
7. Nizak krvni pritisak.
 
Ovaj grip može da izazove i veće komplikacije kao što su: upala uha, upala pluća i bronhitis, grčevi, toksični šok, Rejev sindrom (teška upala mozga), upala srčanog mišića, Gilen-Bareov sindrom (oštećenje nervnog sistema), ošećenje mozga.
Stručnjaci se slažu da je bolničko lečenje neophodno samo u težim slučajevima.
Kod odraslih osoba neophodna je hospitalizacija ako postoji: upala pluća, bronhitis, neka druga veća upala, povišen šećer, bolest srca, problemi u radu bubrega ili jetre.
U slučaju obolele dece, sve zavisi od zdravstvenog stanja. Ako dete boluje od astme, neke bolesti srca ili dijabetesa, bronhitisa ili upale pluća neophodna je hospitalizacija.
Kada su deca u pitanju, prvi simptomi su nezainteresovanost za igru, gubitak živahnosti, otežano ustajanje.
 
Početak epidemije
 
Iako su tačno vreme i mesto izbijanja pandemije nepoznati, smatra se da se bolest prvo pojavila u Meksiku, a novi soj virusa je klinički identifikovan 24. aprila 2009. godine.
Prvi potvrđeni slučaj zaraze gripom A (H1N1) se dogodio u gradiću La Glorija u meksičkoj državi Verakruz, kada je 2. aprila 2009. obolio četvorogodišnji Edgar Enrike    Hernandez. On se danas smatra „nultim pacijentom”, ali se u međuvremenu potpuno oporavio od posledica zaraze.
Izolovani slučajevi bolesti su se ubrzo pojavili širom Meksika i Sjedinjenih Američkih Država.
Zbog ovakvog razvoja događaja Svetska zdravstvena organizacija je 29. aprila podigla nivo pandemijskog stepena pripravnosti na 5. stepen, dok je pandemija zvanično proglašena 11. juna.
Uprkos nivou pripravnosti, SZO je ukazala na to da se većina zaraženih ljudi potpuno oporavlja bez potrebe za medicinskom intervencijom ili antivirusnim lekovima.
Od 24. aprila do 6. maja u Meksiku su bile zatvorene sve škole i fakulteti, a takođe su bila oložena sva javna događanja. U SAD je bilo zatvoreno preko 400 škola zbog sumnje na grip A (H1N1) među učenicima.
Za označavanje bolesti je u početku korišćen termin „svinjski grip”. Zbog bojazni da će upotreba tog termina dovesti do smanjene potražnje za svinjskim mesom, počeli su da se koriste i drugi nazivi za ovo oboljenje: „meksički grip”, „novi grip”, „grip H1N1″, „severnoamerički grip”, „novel grip”…
Naglo širenje gripa tokom jeseni i zime predstavlja sezonsku epidemiju gripa i smatra se da zbog visoke zaraznosti od pet do 15 odsto svetske populacije oboli od gripa.
Za razliku od sezonskog, u toku pandemije H1N1 zaraznost, broj obolelih i smrtnost su znatno veći.
Oko 70 procenata ljudi zaraženih novim gripom koji su zadržani u bolnicama na lečenju imaju jednu ili više bolesti i samim tim spadaju u viskorizičnu kategoriju za ozbiljne probleme i od običnog sezonskog gripa.
U visokorizičnu kategoriju spadaju trudnice, dijabetičari, srčani bolesnici, asmatičari i bubrežni bolesnici.
Epidemiolozi kažu da postoje značajne razlike između slučajeva prijavljenih tokom pandemje i onih koji se registruju tokom sezonske influence.
To znači da su pandemijom zahvaćeni pretežno mlađi, kod kojih se uglavnom opisuju slučajevi teške ili fatalne bolesti.
Do danas, najveći broj slučajeva i smrtnih ishoda registruje se kod odraslih ispod 50 godina, u odnosu na retke slučajeve smrtnog ishoda kod starijih.
Kod sezonskog gripa se oko 90 odsto teških i fatalnih slučajeva dešava kod ljudi od 65 godina ili starijih.
Povećan rizik tokom trudnoće je konzistentno dobro dokumentovan iz različitih zemalja, a značajnost rizika je utemeljena i u činjenici da su češće zaraženi mlađi ljudi.
Takođe i respiratorne bolesti, posebno astma, kardiovaskularne bolesti, dijabetes i imunosupresija su stanja koja povećavaju rizik od teške i fatalne bolesti, a Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da širom sveta živi više od 230 miliona ljudi sa astmom i više od 220 miliona ljudi sa dijabetisom.
Nekoliko studija u svetu je ukazalo i na visok rizik za hospitalizaciju i smrtne ishode među marginalizovanim populacijama koje žive u lošim socio-ekonomskim uslovima, a koji je i do pet puta veći u odnosu na opštu populaciju, jer je uslovljen i lošim životnim standardom i zdravstvenim stanjem ovih osoba.
H1N1 novi grip ne može se dobiti ishranom svinjskim mesom ili proizvodima od svinjskog mesa.
Novi grip nije bolest koju prouzrokuje ishrana, novi grip je respiratorna bolest. Svinjsko meso i svi proizvodi od mesa, mesne prerađevine ili jela koja sadrže i svinjsko meso, su bezbedna kada se koriste na način kako je naznačeno na pakovanju.
 
Centar za promociju zdravlja