14. novembar, Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti Štampa El. pošta
petak, 13 novembar 2009 14:48

Svetski dan borbe protiv dijabetesa (World Diabetes Day) predstavlja svetsku kampanju sa ciljem skretanja pažnje na problem dijabetesa u svetu. Inicijativu za njegovo obeležavanje pokrenuli su Međunarodna federacija za dijabetes (International DiabetesFederation – IDF) i Svetska zdravstvena organizacija (WHO) 1991. godine, kao odgovor na na globalnu epidemiju dijabetesa. Kao datum obeležavanja Svetskog dana borbe protiv dijabetesa odabran je 14. novembar, rođendan Frederick Banting-a čiji je rad, zajedno sa Čarlsom Bestom, doveo do otkrića insulina, u oktobru 1921. godine. Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija održanoj 20. decembra 2006. usvojena je Rezolucija o dijabetesu, a Svetski dan borbe protiv dijabetesa postao je zvanični dan borbe protiv dijabetesa Ujedinjenih nacija.

U periodu 2009-2013. godine kampanja će biti posvećena podizanju svesti o značaju prevencije dijabetesa, uticaju dijabetesa na život obolelih i značaju mera neophodnih za kontrolu bolesti. Slogan ovogodišnje kampanje je “Upoznajte dijabetes i preuzmite kontrolu”.
Logo Svetskog dana borbe protiv dijabetesa je plavi krug, koji simbolizuje život i zdravje. Plava boja je i boja zastave Ujedinjenih nacija i predstavlja sve zemlje ujedinjene u borbi protiv pandemije dijabetesa.  

Kampanja poziva sve odgovorne koji brinu o šećernoj bolesti da shvate ozbiljnost i preuzmu kontrolu. Za osobe sa dijabetesom, ovo je poruka osnaživanja kroz edukaciju. Za vlade država, to je poziv da se sprovede efikasna strategija i politika za prevenciju i lečenje šećerne bolesti, da se smanji rizik od dijabetesa i tako zaštiti zdravlje svojih građana. Za zdravstvene radnike, to je poziv da se poboljša znanje, tako da dokazane preporuke sprovedu u praksi. Za javnost, to je poziv da razume ozbiljan uticaj dijabetesa, da znaju kako da izbegnu ili odlože dijabetes i njegove komplikacije. 

Ciljevi kampanje:

  • ohrabriti vlade država da implementiraju i jačaju politiku prevencije i preduzmu mere za kontrolu šećerne bolesti i njenih komplikacija 
  • širiti podršku nacionalnim i lokalnim inicijativama za prevenciju i lečenje šećerne bolesti i njenih komplikacija 
  • ilustracija značaja edukacija zasnovanih na dokazima u prevenciji i kontroli šećerne bolesti i njenih komplikacija 
  • podići svest o upozoravajućim znacima šećerne bolesti i promovisati akcije za podsticanje rane dijagnoze 
  • podići svest i promovisati akcije za smanjenje glavnih modifikovanih faktora rizika za tip 2 dijabetesa 
  • podići svest i promovisati mere za sprečavanje ili odlaganje komplikacija šećerne bolesti

Šećerna bolest je ozbiljno i podmuklo oboljenje, koje najčešće počinje neopaženo i bez simptoma. Ono što je još opasnije jeste pretpostavka da na svakog pacijenta koji ima šećernu bolest dolazi po jedna osoba koja ne zna da imašećernu bolest. Petina svih pacijenata ima dijabetes tipa jedan (insulin zavisni tip), a drugi oblik dijabetes tip 2 (insulin nezavisni tip) je četiri puta češći i od njega boluje 80 odsto pacijenata. Dijabetes tip 2 najčešće se javlja kod odraslih osoba, posle četrdesete godine. Osoba postepeno oboleva, a bolest se najčešće otkriva tokom pregleda zbog neke druge bolesti, kao što su kardiološki ili neurološki poremećaji. Simptomi dijabetesa, međutim, pojavljuju se kasno, kada su vrednosti šećera u krvi znatno povećane u odnosu na normalne. Suvoća usta, žeđ, uzimanje velike količine tečnosti, obilno i često mokrenje, mršavljenje uprkos pojačanoj gladi i uzimanju veće količine hrane, pojava infekcija i svraba kože i polnih organa, slabost, malaksalost, karakteristični su simptomi dijabetesa. Pre nego što se pojavi manifestni oblik, dijabetes prolazi kroz fazu preddijabetesa.

Preventivnim merama pojava pravog dijabetesa može se sprečiti ili odložiti. Dijabetes tipa dva se kod nekih bolesnika može lečiti samo dijetom i fizičkom aktivnošću, a ukoliko to nije dovoljno, dodaju se i odgovarajuće tablete. Posle desetak i više godina uspešnog lečenja tabletama može nastupiti iscrpljenje funkcije pankreasa, kada tablete više ne pomažu, pa se bolesnik mora prevesti na dalje lečenje injekcijama insulina.

Faktori rizika za nastanak tipa 2 dijabetesa:  

  • gojaznost 
  • nedostatak vežbe 
  • ranije identifikovana netolerancija glukoze 
  • nepravilna dijeta 
  • starija životna dob ž
  • visok krvni pritisak i visok holesterol 
  • porodična istorija dijabetesa 
  • gestacijski dijabetes

Upozoravajući znaci dijabetesa: 

  • često mokrenje 
  • prevelika žeđ 
  • povećana glad 
  • gubitak težine 
  • zamor 
  • nedostatak interesovanja i koncentracije 
  • povraćanje i bol u želucu (često u zabludi kao stomačni grip) 
  • peckanje ili utrnulost osećaja u rukama i nogama 
  • zamućen vid 
  • česte infekcije 
  • sporo zarastanje rana

Poster 1

Poster 2

Poster 3

Prezentacija sa sajta www.worlddiabetesday.org

 
 

Sertifikati Zavoda

Upravljanje kvalitetom

 

 Laboratorijska ispitivanja

 

ZdravljeSaOsmehom.jpg